I Opšte Informacije
Energija zračenja Suncakoja dolazi do Zemljine površine iznosi preko 100.000 GWh, godišnje. To je energija oko 170 puta veća od ukupnih svetskih,ispitanih,rezervi uglja.
A. Globalni Aspekt
Korišćenje solarne energije je oblast korišćenja obnovljivih vidova energije. Iz tih razlga, korišćenje solarne energije, predstavlja deo svetskog procesa, zahvalnog, pre svega, u oblasti očuvanja i zaštite životne sredine. Ovaj proces je human, ali i komercijalan, jer je već i deo tehnološke revolucije u korišćenju obnovljivih vidova energije, naporima za unapređenje energetske efikasnosti i prilagođavanju industrijske revolucije održivom razvoju, na čitavoj kugli zemaljskoj.
B. Ekološki Aspekt
Solarni sistemi, praktično, štede energiju koja se dobija sagorevanjem fosilnih goriva: uglja, tečnih naftnih derivata i prirodnog gasa. Rezultat aktivnosti na izgradnji solarnih sistema, je i smanjenje emisija opasnih i štetnih produkata sagorevanja, u atmosferu: Ugljenmonoksida (CO), Ugljendioksida ( CO2), Sumpordioksida (SO2), Azotovih oksida (NOx), čestica čađi i pepela i još mnogo drugih opasnih i štetnih produkata sagorevanja.
C. Insolacija u Svetu i Evropi
energije koju prima Zemlja sa sunčevim zracima. Ova ukupna energija iznosi oko 175 milijardi megavata. To premašuje za 100.000 puta snagu svih izgrađenih elektrana na zemlji, a veća je i za oko 170 puta, nego sva energija u ukupnim rezervama uglja u svetu. Dotok energije Sunčevim zračenjem naziva se i solarna konstanta. Ovaj solarni parametar iznosi 1353 W/m2 pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca, uz upadni ugao od 90 stepeni.
Pri prolasku kroz atmosferu oko 1/3 energije se troši u složenim procesima, pa dotok energije do površine Zemlje iznosi prosečno 920 W/m2.
U Evropi se godišnje iz kvadratnog metra solarnih kolektora dobije količina energije između 300 i 650 kWh. Srbija je jedna od naj povoljnijih solarnih destinacija Evrope.
Insolacija je količina Pri prolasku kroz atmosferu oko 1/3 energije se troši u složenim procesima, pa dotok energije do površine Zemlje iznosi prosečno 920 W/m2.
U Evropi se godišnje iz kvadratnog metra solarnih kolektora dobije količina energije između 300 i 650 kWh. Srbija je jedna od naj povoljnijih solarnih destinacija Evrope.
D. Insolacija u Srbiji
Vreme trajanja insolacije za našu zemlju iznosi 15 h leti i 9 h zimi. Ova stvarna vremena traju kraće. Npr. ukupno, realno, trajanje insolacije za Beograd (na horizontalnu površinu) iznosi 2071h godišnje. Od toga 70.5% u periodu od aprila do septembra meseca i 29.5% u periodu od oktobra do marta. Za Podgoricu je to vreme 2442 h. Iz tih razloga je stvarna energija zračenja koja dođe do površine u Srbiji u proseku oko 3.99 kWh/m2 na dan, a u primoriju Crne Gore oko 4 kWh/m2 dnevno.
Sa aspekata vrste objekata, solarni sistemi se mogu uputrebljavajti, tokom novogradnje,ali i u fazi saniranja i adaptacije postojećih sistema za zagrevanje sanitarne vode.
U Srbiji je u okviru Saveznog hidrometeorološkog zavoda (SHMZ), do 1987. godine, postojao i Republički centar za sunčevu radijaciju. Do tog vremena (u sklopu nekadašnje SFRJ), vršena su merenja ovog solarnog parametra. Posle ovog vremena prestaju ove vrste merenja i u Srbiji, pa se iz tih razloga, na našim prostorima računa sa podacima izmerenim do 1987. Godine.
Ovi rezultati merenaj prikatani su u narednoj slici.
Sa aspekata vrste objekata, solarni sistemi se mogu uputrebljavajti, tokom novogradnje,ali i u fazi saniranja i adaptacije postojećih sistema za zagrevanje sanitarne vode.
U Srbiji je u okviru Saveznog hidrometeorološkog zavoda (SHMZ), do 1987. godine, postojao i Republički centar za sunčevu radijaciju. Do tog vremena (u sklopu nekadašnje SFRJ), vršena su merenja ovog solarnog parametra. Posle ovog vremena prestaju ove vrste merenja i u Srbiji, pa se iz tih razloga, na našim prostorima računa sa podacima izmerenim do 1987. Godine.
Ovi rezultati merenaj prikatani su u narednoj slici.
E. Praktične Mogućnosti primene Solarne Energije
1. Samo za zagrevanje tople vode (sanitarne u stambenim objektima, industrijskih tehnoloških voda, vode za pranje veša, posuđa i sl.);
2. Za zagrevanje tople sanitarne vode i podrška klasičnom grejanju sa kotlovima za grejanje, ili toplotnim pumpama, u stambenim i drugim objektima;
3. Za proizvodnju električne struje.
2. Za zagrevanje tople sanitarne vode i podrška klasičnom grejanju sa kotlovima za grejanje, ili toplotnim pumpama, u stambenim i drugim objektima;
3. Za proizvodnju električne struje.
F. Raspodela Energije i Potrošnja Vode u Domaćinstvima
Uobičajene pokazatelje raspodele energije i potrošnje vode u domaćinstvima ilustruju dve naredne slike.
Za poređenje, na primer, jedna osoba dnevno potroši, u proseku oko 2 kWh za potrebe zagrevanja sanitarne vode.
Za poređenje, na primer, jedna osoba dnevno potroši, u proseku oko 2 kWh za potrebe zagrevanja sanitarne vode.
G. Ilustracija Mogućnosti Korišćenja
Ova šema korišćenja solarnih sistema je samo za zagrevanje tople sanitarne vode (u stambenim objektima, industrijskih tehnoloških voda, vode za pranje veša, posuđa i sl.). Dobro dimenzionisan sistem može preko leta da u potpunosti pokrije energetske potrebe za zagrevanje sanitarne vode.
Donja šema prikazuje i mogućnost korišćenja solarne energije za potrebe istovremenog zagrevanja sanitarne vode i podršku raznim sistemima grejanja prostorija.
Donja šema prikazuje i mogućnost korišćenja solarne energije za potrebe istovremenog zagrevanja sanitarne vode i podršku raznim sistemima grejanja prostorija.
Ovakva šema se postiže povezivanjem različitih izvora toplote ( u najčešćim slučajevima kotlovi na tečna goriva, prirodni gas, toplotnu pumpu ili kotlove na brikete, razna čvrsta goriva ili biomasu).
Treća grupa mogućnosti korišćenja solarne energije je proizvodnja električne struje. Za ovu vrstu transformacije solarne u električnu energiju postoje specijalni Fotonaponski paneli. To je još uvek relativno skupa tehnologija, ali u krajevima gde država (razvijenije države) subvencioniše razvoj ove tehnologije, ima veliku primenu.
Prikazana je na narednoj slici.
Treća grupa mogućnosti korišćenja solarne energije je proizvodnja električne struje. Za ovu vrstu transformacije solarne u električnu energiju postoje specijalni Fotonaponski paneli. To je još uvek relativno skupa tehnologija, ali u krajevima gde država (razvijenije države) subvencioniše razvoj ove tehnologije, ima veliku primenu.
Prikazana je na narednoj slici.
Proizvedena električna struja je istosmernog napona. Iz fotonaponskih ćelija se preko regulatora akumulira u solarnim baterijama, ili preko invertera direktno koristiti na naponskom nivou 230V/50Hz, kao naizmenična struja.
Primer korišćenja solarne energije i opreme solarnih sistema prikazani su na sledećoj slici.
Primer korišćenja solarne energije i opreme solarnih sistema prikazani su na sledećoj slici.
II. Posebne Napomene i Poruke
♣ Ovaj materijal ne sadrži komercijalne pokazatelje. Materijalni troškovi izgradnje solarnih sistema se mogu predvideti dosta precizno. U suštini, potrebne investicije u solarnu opremu, zatim energetske uštede i stepen otplativosti opreme, su kod svakog objekta poseban slučaj. Najviše su u zavisnosti su od vrste objekta, za šta hoće da se koristi solarna energija, od količine i ravnomernosti potrošnje sanitarne vode, kvaliteta opreme koja se ugrađuje u solarni sistem, želja i finansijskih mogućnosti investitora.
♣ Ovaj materijal je edukativnog karaktera. I svako ko, sa pažnjom, pročita, već postaje deo naj mnogobrojnije mreže ljudi, na čitavoj kugli zemaljskoj, a koja se bori za zdravu životnu sredinu i čuva najplemenitiju tvorevinu božju, prirodu naše planete Zemlje.
♣ Ovaj materijal je edukativnog karaktera. I svako ko, sa pažnjom, pročita, već postaje deo naj mnogobrojnije mreže ljudi, na čitavoj kugli zemaljskoj, a koja se bori za zdravu životnu sredinu i čuva najplemenitiju tvorevinu božju, prirodu naše planete Zemlje.